... by Tratinčica

Za mudra čovjeka svaki dan znači novi početak.

28.05.2008.

E-šuk

Kako je poznato, Tratinčica podržava projekat istraživanja visočkih piramida. I dalje me ne interesuje da li je to zaista piramida ili ne već prvenstveno sve ono pozitivno što se vrti oko tog projekta.
I zato, iako nisam upratila ko i kako je poslao pismo Semiru Osmanagiću, ovim putem želim izjaviti da je Semir meni Tito!
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080528014
27.05.2008.

Cross my hart

Tako mi svega i svačega, mislila sam da mi blog nikada u životu neće dosaditi. Ali mislim da sam dosadila sama sebi a samim tim i mislim da sam dosadila vama. I tako mi je uzročno-posljedično dosadio i blog. I odoh sada da razmišljam koliko će me to držati.

A prije nego sjednem da razmišljam, novopečenim mamama, koje imaju višak kilograma a nemaju kada ići u fitnes klubove i imaju tu vrlinu da se pravo mogu nafurati, preporučujem da na Siranu kupe DVD Cindy Crawford "New Dimension" koji je prepun aerobik vježbi za novopečene mame koje žele da se vrate u formu i skinu koji kilogram. Ja sam se parcijalno nafurala (čitaj: vježbam oko 2 puta sedmično) ali znam neke koji su se dobro nafurali (čitaj: vježbaju skoro svaki dan) i mogu samo reći da su rezultati vidljivi.

A sada odoh da razmišljam. Ili ću ipak na spavanje.

25.05.2008.

Kapija mladosti

I danas se po ko zna koji put sjećamo dana mladosti, dana na koji je ugašena mladost. 25. maj.

Neka im je vječni rahmet i slava.

 

25.05.2008.

I Believe I know The Secret Combination

Meni se čini da nas jedino Selma Bajrami može dovesti do finala. Ili još bolje, duet Selma Bajrami i Deen.

Laki svaka čast ali izgleda da Evropa + sve ove ostale baltičke zemlje jednostavno nisu dovoljno alternativni za nas.

 p.s. Htjela sam staviti sliku selme bajrami al' ne mogu da nađem ni jednu prstojnu :)

23.05.2008.

James Blunt 15. juna u Sarajevu!!!!!!

O čovječe! Nevjerovatno! Svaka čast onome ko je smislio da ga dovede! Jedva čekam..
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080518029

Image Hosted by ImageShack.us
23.05.2008.

Kome još treba da obećam?

Obećala sam svima oko sebe. Prvo sebi, onda mužu, onda direktoru, onda kolegici sa posla, pa još jednoj, pa mami...Ne znam kome još trebam da obećam da ću dok mi ne istekne porodiljsko napisati taj doktorat.

Toliko sam godina čekala na njegovo odobravanje da sam sebi govorila da mi ga samo odobre odmah ću se baciti na pisanje. Pa se onda potrefilo da sam rodila kada se to desilo te sam sebi rekla da ću se odmah baciti na pisanje, ionako nemam pametnijeg posla. Onda je prošlo prvih 5 mjeseci, rekla sam hajd' neka napuni 6 mjeseci, to je nekako kao pola od godinu dana (čuj molim te!), pa ću onda krenuti. Kada je napunila 6 mjeseci rekla sam sebi evo nek prođe 1. maj, čim se vratim sa mora onda ću. E kad sam se vratila sa mora grizla me je savjest, pa se malo onda na to i zaboravilo.

E neki dan me direktor upita šta ima sa doktoratom, a ja se sva unezgodim. Obećala sam čovjeku a nigdje sa mrtve tačke. Onda me bi malo stid, pa se unezgodih i sebi čvrsto obećah da ću čim prije krenuti sa tim. E sad treba da idem na more opet pa sam sebi rekla nosim laptop i tamo ću pisati.

A što je najgore, sve imam već ispisano, samo trebam pootvarati te fajlove, sastaviti u jedan, prevesti i dodati malo literature.

Ali....

Pitam se pitam.. Kome još da obećam pa da stvarno to i uradim tako? A ostala su još samo 4 mjeseca..

21.05.2008.

Osvrt na seriju postova "Mama Tratinčica savjetuje" - Part 2

6-Mobilnost

Moram reći da sam vrlo brzo nakon onog posta odustala od kengura jer je nisam više mogla nositi. Nije ona bila nešto teška po kilaži, već sam ja otkrila čari kolica i onda jednostavno prestala koristiti kengur. Danas vidim po ulici jako puno mama koje nose svoje bebe u kenguru i pravo je cool. I dalje stojim pri tome da je to super stvar kada je bebač manji i manje teži. Jednostavno si mnogo komotniji kada hodaš gradom. U maramu je nikada nisam uspjela ugurati, a i nešto sam smotana za vezanje iste.

Što se tiče liste kafića, restorana i shopping centara nemam posebno nešto da dodam. Još uvijek se furamo na ista mjesta. Hodamo svaki dan, uvijek smo negdje na točkovima, po gradu, po izletima, po shopping centrima. Jako sam sretna što imam još dvije mame koje imaju djecu uzrasta mog cvjetića pa onda sa njima pićimo na sve strane. Imamo istu spiku i u stvari jedva čekam da se vidim sa njima pa da ćumuramo o bebama.

7-Pelene

Od posta o pelenama pa do dan danas nisam odustala od Molfixa. Bila je jedna faza u kojoj sam se vratila Baby Love pelenama kada nam je Molfix 2 bio mali a 3 veliki , ali smo se vratili na Molfix čim smo stasali za 3. U međuvremenu je Molfix izbacio "novu kolekciju" pelena koje su dizajnom i upijanjem mnogo bolje od starih što je meni ključni faktor zbog noćnog upijanja. Naime ja navečer ne presvlačim curu već je pustim skoro 12-13 sati u istoj peleni i vrlo mi je važno da je pelena takva da može da upije sve. I Molfix može. Jedina mana Molfixa je što pelena pravo smrdi nakon tih 12 sati, ali ja ne znam da i jedna miriše kad je puna mokraće.

Uglavnom, Molfix je i dalje moj izbor i mislim da ćemo ga furati sve dok se ne dokopamo tute.

8 - Zubi

Korištenje NAF-a je dakako odluka koju će svako za sebe donijeti. Tu nemam ništa posebno dodati ni oduzeti osim da sam prestala piti 6 mjeseci nakon poroda, u stvari kada mi je nestalo tabletica nisam više kupovala. A i nema poente.

Sada NAF dajem bebaču i to svaki dan po jednu od 0,25 mg po preporuci zubara. Tako se daje do navršene 2 godine, onda se doza povećava na pola, pa na 0,75 do 1 mg sa 6 godina. Kada izrastu stalni zubi onda se djeci daje da cuclaju tablete sa NAFom koje nema kupiti kod nas već treba nabaviti iz vana. Isto se djeca mogu voditi na Stomatologiju da im se povremeno zubi namažu pastom od florua koja čuva zubiće te u kombinaciji sa redovnim pranjem ojačava zube u borbi protiv karijesa.

9-Uspavljivanje

Uspavljivanje nam je najveća boljka. Pisala sam kako sam je puštala da plače i da mi je ta tzv "cry it out" metoda pravo dobra. Međutim, iz nekog razloga sam par puta poslušala mamu koja mi je rekla da je "ona mala da je pustim da plače" i tako sam ja poklekla dva ili tri puta i cijeli prethodni trud je pao u vodu. A i par puta je nisam mogla slušati pa bi je podigla nakon par minuta plača. Od tada pa do prije 7 dana sam je opet uspavljivala na rukama. To ni ne bi bio neki poseban problem da se ona ne budi po nekoliko puta noću i svaki put (ako neću da je hranim) moram ustati  nosati dok ne zaspi. Pa je onda spustim, ona se probudi i tako u nedogled. Nekada po noći znam hodati po 1-1,5 sat. Čak sam kupila i knjigu "no cry sleep solution" koja mi zaista nije ponudila nikakvo rješenje za ovaj problem.

Ali prošle sedmice sam se razbolila i od temperature nisam mogla da je nosam. Prvu noć se probudila jednom, plakala tj. vrištala 1 sat i onda zaspala i nije se više probudila. Drugu noć je plakala 40tak minuta, a već treću noć nije uopšte plakala već sam kenjkala i zvala. I evo, nakon 7 dana, dijete koje se budilo 3 puta od 12 do 7 ujutro, budi se samo jednom i to nešto kenjka i zaspi. Sinoć sam je čak čula da plače ali je to bilo tako  malo da sam nastavila spavati i ne znam kada je prestala plakati i zaspala.

Uglavnom, nadam se da će metoda puštanja da plače opet uroditi plodom. Ne kažem da na nekoj djeci neće upaliti ova no-cry metoda, ali iz mog iskustva, bez plakanja nema rješenja problema spavanja.

Evo baš sada dok ovo pišem ona tamo kenjka u sobi i dok sam napisala ovaj osvrt na temu uspavljivanja ona je ušutila i zaspala. Ole!

Temama 10, 11 i 12 nemam šta dodati ni oduzeti pa se na njih neću osvrtati.

20.05.2008.

Prva proba u Beogradu

Laka je fakat legenda.

 

Al džaba. Taman mi smislimo nešto cool i drugačije, kao što su krezave nane u vjenčanicama na sceni, nađe se neko ko smisli nešto još luđe i još drugačije.

"Irsku će predstaviti ćurka Dustin..."

Nadam se da sam pročitala dobro

Enivej, gud lak Laka!

P.S.

Haha, evo i Ćurke Dustina!! Ova Evrovizija je fakat sve osim ozbiljno takmičenje :))))

18.05.2008.

Letu Štuke u Coloseumu

Ja stvarno volim bend Letu štuke. Ustvari mislim da volim. Ustvari ja se svim snagama trudim da volim taj bend jer mi se čini da to oni nekako, na čudan način, zaslužuju. Da ih se voli.

I svaki put odem na taj koncert sa nadom. Željom. Očekivanjem...Da će Dino zapjevati kako treba, da će razvaliti stage, da će komunicirati sa publikom, da će raja da se pale-žare, da će sve da pršti od energije i da ću otići kući sretna jer su to Letu štuke koji hoću da gledam i čujem.

Coloseum nije mjesto za održavanje koncerta. Coloseum nije mjesto za održavanje koncerta. Coloseum nije mjesto za održavanje koncerta. Ozvučenje užas živi. Bolje doći i gledati koncert na TVu u foajeu nego čovjeka uživo na sceni. Desilo mi se da čovjek pjeva pjesmu koju pravo volim i da tek na kraju skontam koja je to pjesma a da ne govorimo o pištanju, škripanju i mikrofoniji. Doduše ne znam da li je to do Coloseuma ili do neuvježbanih Štuka ali se iskreno nadam se da je do Coloseuma i njihovog ozvučenja.

Dino Šaran ne zna pjevati. Uvijek se začudim kako je tehnologija daleko dogurala pa mu glas na CD-u zvuči onako dobro. Dino Šaran je svaku pjesmu koju sam čula odmumljao.

Dino Šaran ne zna komunicirati sa publikom. U životu nisam bila na dosadnijem koncertu. Čovjek je dio koncerta koji sam izdržala (a to je prvih 8 pjesama) mumljao u mikrofon, gledao "podase", prelazio s pjesme na pjesmu bez ikakvog uzbuđenja bilo da se radi o brzoj ili sporoj pjesmi, jednom mahn'o glavom, jednom pogledao u raju ispred i predstavio gostujuće članove benda.

I da ne zaboravim reći da je koncert najavljen za 22 a počeo u 23:15. Ako ima nešto na svijetu da mrzim to je kašnjenje koncerta. Mislim, u čemu je fol? Kakve ti to obaveze imaš ako si najavio koncert pa ne možeš stići da počneš svirati na vrijeme. Pa niste Rolling Stones. I oni barem imaju predgrupe da zabavljaju raju dok se njima nećefne da izađu.

Ako treba recenzija koncerta u jednoj riječi - žalosno. Sinoćnji koncert je bio mučenje za uši i za oči. A meni iskreno žao.

I jutros mi se po glavi mota pjesma Tesla: "Kada posislaš sva vesla, kada Nikola si Tesla, s pravom možeš reći da je struja tvoja. Cijeli život za ideju, tvoje riječi su u spreju, zato nemoj da te hvata paranoja". Evo već mjesec i nešto se vrti ta pjesma po radiju, izašao je i spot, a ja stvarno ne znam šta ovo znači.  Ili on "dižimo guzice, nek padnu ubice". Mislim, koje ubice? Još kad staviš u kontekst ostatka teksta... Ili sam ja stvarno, stvarno glupa ili je do tekstopisca koji je samo htio da mu se pjesma rimuje pa kako bilo.

A ja stvarno hoću da volim Letu štuke. I uporno kupujem CD i idem na koncerte. Ali mi se nikako neda. Možda ipak na kraju odustanem. 

17.05.2008.

Tuđe mane

14.05.2008.

Proteini i ugljikohidrati

Image Hosted by ImageShack.us

Jel' vas zamara filozofiranje u pjesmama?

Evo od sinoć slušam ovaj novi album Štuka i naprosto sam umorna od njega. Volim ja Štuke, nije to sporno, ali ovaj novi album je toliko naporan da bi sad mogla leći i odspavati jednu turu da sebi dođem.

Ne znam, neću ni da kudim ni da hvalim, ali lično mene jako umara filozofiranje u pjesmama. Ono kad se pisac trudi da kriticizira društvo, pa ubi sa nekim metaforama, a ja moram da sjedim, slušam i kontam šta je pisac htio da kaže.

Evo ova naslovna pjesam proteini i ugljikohidrati. Ja se ubi da skontam o čemu je ta pjesma. Mislim, ne vjerujem da je čovjek sjeo i napisao pjesmu o medicinskim činjenicama i zdravstvenom stanju nacije. Pa ne studira medicinu. Ili je možda htio da kaže da se u mladosti ne treba odavati porocima, jesti zdravo, pa ćeš onda po stare dane biti zdrav?

Šta ja znam. Glupa sam ja za te dubokoumne pjesme gdje ko nešto moraš sjediti i kontati umjesto uživati u pjesmi i laganini muzici.

Što brate ne mogu napraviti pjesmu ko Laka

"Treba mi punomoć, nije na pare neboj se, nije na nekretnine, treba mi punomoć"

Tako brate, nikakve filozofije, sve jasno, parodija na društvenu situaciju a opet pjesma.

Možda za kraj da kažem da mi se najviše sviđa pjesma F.G.R. Fino čovjek opisao krkačinu (u jelu i piću) bez filozofiranja. Eto tako.

 

12.05.2008.

Ni lopovi više nisu kao što su nekad bili

Prije par godina, ne mogu sada da tražim po starim postovima a bio je jedan na tu temu, neki od delikvenata iz sarajevskog kantona mi je slomio leptir staklo i ukrao kasetofon. Bi mi žao kasetofona, ali ništa pretjerano. Valjda mi od rata ostalo da me materijalne stvari puno ne interesuju u životu. Nazvah da pitam koliko košta to staklo i mal se ne onesvjestih kad frajer reče neku cifru koja je počinjala sa 4 a završava sa stotine. Odem, napravim leptir od plexiglasa za 30 KM i tako završimo priču. Još na kraju ispadoh zahvalna lopovu što mi je slomio samo leptir. A kasetofon mu halalih, šta ću.

Od tada nikada više nisam kupila kasetofon, sve dok nam ga prije 2-3 mjeseca nisu poklonili kao zahvalnicu što smo im dali auto da koriste 20tak dana.

Jutros ustanem i nekako čim dođem u kuhinju pogledam kroz prozor da vidim da li mi je auto još uvijek dole parkiran. Nije da imam neki strah od toga da će ga ukrasti, nego eto, neki refleks valjda. I imam šta vidjeti, auto opet obijeno, stakla na sve strane. U glavi mi samo, joj nadam se da nisu odnijeli dječija kolica. Kasetofon znam da mi je u tašni jer ko se jednom opeče kasetofon više ne ostavlja u kaseti automobila. Ali nisu. Kada su vidjeli da nema kasetofona, maznuli su žvake i bombone iz auta. Da pljačka nije bezveze...

Malo bolje pogledam, kad užas! Lopov slomio cijelo bočno staklo na vozačevim vratima. Odmah mi zakolutaše nule pred očima jer je radi o staklu koje se, jelte, podiže i spušta pa tu plexiglas nije rješenje. Helem, original staklo košta 397 KM, ali sreća ima firma Ugurlu staklo koja mi odradi sve za 87 KM. Al dok dođoh do Ugurlu preznojih se 100 puta.

Jest da sam do sada pisala o meni i mom autu, ali ovo nije napisano sa tim ciljem. Ovo je post o bezizlazu u kome se nalaze građani ovog grada. Kako? Pa ovako...

Prva stvar koju sam pomislila kada sam vidjela obijeno auto je bila "da li da zovem policiju?". Poslije se sjetih da smo zvali i prošli put i da smo samo izgubili sat vremena bezveze. Policajci zapisali i otišli. I ništa. Sjedem i kontam, čovječe, ja kao građanin ovog grada se MORAM POMIRITI sa činjenicom da svako malo neki (maloljetni) delikvent "operira" mojom mahalom i obija aute. I da je sasvim normalno da se NE ZOVE policija u takvim situacijama, da se vlasnik auta malo nasekira i ko zadnji jado ode i napravi to staklo, kupi novi kasetofon i pomiri se da činjenicom da će ga to staklo razbijeno dočekati najmanje još nekoliko puta u životnom vijeku njegovog automobila. Ja sam razmišljala i da ostavljam poruku na automobilu da je kasetofon kod mene u tašni da ne razbijaju džaba radi žvaka i bombona.

I pitam se ko je kriv što je neki (maloljetni) delikvent na slobodi i što operira gradom, što je policija nezainteresirana, ko je kriv što je građanin nesiguran i što se osjeća ko zadnji jado u ovom Kantonu i ovoj državi, ko će platiti apaurine i narušeno zdravlje te istrošene živce poštenog građanina koje potroši dok se prvo nasekira saznanjem da mu je auto obijeno pa onda dok nađe gdje će kupiti novo staklo i zamjeni staklo, ko će odgovarati zato što jedan pošteni građanin mora izdvojiti najmanje 300 KM ako ide na crnjaka za novo staklo i kasetofon...Ma imam ja još pitanja kolko hoćete...A odgovora..Nema jarane...I nikada ih neće biti. Jer nema ko da se buni...

I umjesto zaključka galerija slika iz moje ulice. Najmanje 8 vozila je sinoć zaplatilo...

Mirno spavajte lopovi...

br 1 br 2 br 3 br 4 br 5 br 6
12.05.2008.

Majčino srce

09.05.2008.

Osvrt na seriju postova "Mama Tratinčica savjetuje" - Part 1

Htjela sam da napišem jedan osvrt na seriju ovih postova čije linkove imate u boxu sa strane iz sadašnje perspektive jer su postovi bili pisani u aktuelnom trenutku njihovog dešavanja te je vjerovatno bilo i nekih izmjena ili ispravki u odnosu na tadašnje stanje. U stvari, nešto kao osvrt iskusnije mene uz zaključak da li bi isto sada savjetovala nakon 7 mjeseci.

Post 1 - Korisni izvori informacija

Ovom postu jedino imam dodati jedan super link vezano za razumjevanje bebinog plača. Radi se o Oprah show-u na kome je Oprah ugostila autoricu članka čiji link možete naći u ovom postu. Link postavljam zahvaljujući informaciji koju je dala forumašica sa foruma Mališani.  Što je najbolje, video ima prijevod na hrvatski.

Link: http://www.veoh.com/videos/v910865YY3TMwrp

Post 2 - Smirivanje beba

Što se tiče fazona sa tuširanjem on je zaista palio jedno određeno vrijeme dok je cvjetić bio sasvim mali. Mislim da smo fazon koristili do jedno 2 možda i 3 mjeseca poslije nije više bilo interesantno.  Međutim zvuk vode i dan danas ponekad koristim za uspavljivanje kada ne pali ni jedna druga metoda. Uzmem je u ruke, naslonim joj glavu na rame, tj. čekam da ona sama to uradi od umora, otvorim česmu, ljuljam i ona zaspe. Ja se samo tješim da sva ta voda nije otišla uzalud jer se jedan cvjetak uspava, a mi ćemo to vratiti majci prirodi na drugi način :)

Osim toga, savjet za kupovinu stolice i dalje stoji. To je zaista najbolja investicija. I dan danas je korstimo kada gleda TV tj. Baby Einsteina ili kada gleda u kuhinji šta mama radi, odnosno kada je u toaletu sa mamom dok se mama tušira a ona glođe neku glodalicu :)

Post 3 - Izdajanje

E glede ovog posta imam neke izmjene a vezano za svoje iskustvo, što ne znači da neke mame neće imati drugačije. Naime, i dalje stojim kod svih onih prednosti korištenja izdajalice, ali sam ja npr. vrlo brzo napustila izdajanje jer mi je generalno dojadilo, s tim da sam izdajala po potrebi. Izdajati nije lako, neke žene to ni ne mogu tj. izdoje vrlo malo, ali one koje mogu i dalje savjetujem da koriste prednosti izdajanja. Ako imate problem sa izdajanjem tj. izdojite samo malo mlijeka preporučujem da se izdajate dok vam beba doji na drugoj dojci. Tako se mlijeko lakše i otpušta i možete izdojiti više. Pri tome treba imati na umu da količina koju izdojite nikako nije pravo mjerilo koliko mlijeka ima u dojkama i ne treba padati u zamku i misliti da nemate dovoljno mlijeka ako izdojite samo malo. Beba ipak sisa na drugačiji način i mnogo je efiksanija u povlačenju mlijeka nego izdajalica.

Post 4 - Grčevi

Mislim da iz ove perspektive mogu reći da je meni stvarno pomoglo što sam izbacila mliječne proizvode. Malo sam se zeznula jer sam koristila sojino mlijeko, a ono navodno ima slične proteine kao i kravlje i može izazvati grčeve, i što sam ipak jela puter i sir. Kada i ako opet rodim, uradila bi opet isto. Jedino što se meni desilo, a mislim da ima veze, jeste da mi je falio kalcj koji nisam uzimala na drugi način do kroz Prenatal, ali mi je to bilo malo. Od tada imam bolove u koljenima. Mislim da ću morati pojačati unos kalcija pod hitno. U svakom slučaju, ja svakom preporučujem da proba izbaciti mliječne proizvode, ništa ne košta, a korist je ogromna. Preporuka je da se čeka do 7 dana za prve rezultate, ali ja mislim da je mojoj curi pomoglo već nakon 2-3 dana.

Ono što sam tada napisala a nije baš 100% tačno je "Samo još da dodam da savjeti tipa nemoj jesti kupus, grah, papriku, brokule, isl. nemaju nikakve veze jer ono što eventualno vas nadima nema nikakve veze sa  stvaranjem grčeva kod bebe." Naime, generalna preporuka je da mama sve jede, a kada vidi da bebi nešto smeta onda da to izbaci iz jelovnika. Npr. nekim mamama kupus neće praviti grčeve kod beba dok drugim hoće. Znači ne treba apriori nejesti gore naborjane namirnice dok se ne potvrdi da one zaista kod vaše bebe stvaraju grčeve.

Post 5- Rutina

I kao što Eni reče negdje u komentarima ili svojim postovima "Rutina je majka svega", i ja mogu da potpišem i da samo dodam da sam ja i dan danas u toj rutini i da stvarno ne znam kako bi izgledalo da nisam. Bebe zaista vole rutinu i ustaljeni raspored, to piše na svakom živom mjestu, i ja samo mogu da ponovim da je zaista najbolji poklon koji sebi možete dati jedna dobra knjiga o tome kako uspostaviti rutinu za bebu (od spavanja, presvlačenja, hranjenja i ostalih aktivnosti).

Nastavak slijedi....

07.05.2008.

Kako sam javno priznala da sam blogger...

Već dugo hoću da napišem ovu priču pa nikako. Evo sad se nakanih pa poslušajte...

U bloggerske vode sam stupila jer je taj način komunikacije nudio anonimnost, a sa druge strane mogućnost da kažeš svoje mišljenje i dobiješ komentare nekih ljudi koje ni čuo ni vidio prije u životu.

Nekako mi je bilo pravo stalo da održim tu anonimnost i činilo mi se da će kada veo spadne prestati i čar blogganja. Svojevremeno se plaho naljutih na osobu koja je odala moj identitet nekim bloggerima i učini mi se to kao izdaja mene. Kao, otkud nekom pravo da drugima govori ko sam ja... Onda čuh za još jedan slučaj odavanja mog identiteta od strane bloggera ponosnoj vlasnici moje bivše kancelarije. Nakon toga me Hase upita "kako blog", a najnoviji slučaj druga vodoinstalatera, kancelarijskog komšije, koji mi onako suptilno oda da i on zna, a biće već i ptice na grani, ko je Tratinčica. Tu ne brojimo moje dobrovoljno upoznavanje sa bloggerima, što virtuelno što uživo, i dakako otkrivanje identiteta. Te ko zna ko je još prepoznao mene u mojim postovima ali mi nikada nije odao da me virtuelno prati.

I najčudnije što mi se desilo, pošaljem ja upit za smještaj na moru dragoj Kaći koja ima kuću u Zavali i o kojoj sam pisala u jednom svom postu i opisala predivni odmor koji smo imali te 2006. kod nje. Žena mi odgovori i fino napiše da poljubim malu Tratinčicu...Pretpostavljam da je Google odradio svoje kada sam ispisala njenu web adresu na svom blogu koju opet ponavljam http://www.zavala-zavala.com  i ona me od tada čita, redovno ili ne, nije ni bitno...  za Kaću i Tina.

Uglavnom, nikada mi se nije desilo da nekome iz privatnog života kažem: "Slušaj, ja sam blogger" jer mi se to uvijek činilo kao da izdajem sebe i gubim taj mali dio privatnosti za koji sam još samo ja mislila da je privatan. A što je najsmješnije, bila sam svjesna da je vlastita anonimnost još samo u mojoj glavi.

I onda dođe i taj dan, nekako skroz shega. Jarane, smijaćeš se sada, ali meni je fakat trebalo prvo malo da lažem pa tek onda da kažem istinu. Uglavnom, stojimo ona, njena mala, beba i ja ispred Katedrale. Protestujemo lafo. Priđe Simpli da se pozdravi. Priđe Hadzinica, ne zbog mene već da vidi bebu . Priđe Plamenko i vodi Riđobrkog. Da se upoznamo.

A ona će meni "što ti puno raje znaš u ovom gradu". A ja počnem nešto petljati o forumu Sarajevo-x, izmišljati neke kerefeke, kao nešto mi forumaši, nešto tuc muc i izvukoh ja neku priču, ne bi pas s maslom pojeo.

Poslije kontam, koji sam ja kreten, al' ono fakat, po grada zna da sam blogger a ja nemam hrabrosti reći ženi u lice "hej ba, ja sam blogger, visit me at tratincica.blogger.ba".

Poslije ženi napišem mail. Bilo mi mrsko da se objašnjavam preko telefona tj. uživo. Dam joj fino adresu, a ona me nazove da me naruži jer taj dan nije ništa na poslu radila do čitala moj blog. Od početka do kraja :) I da pita gdje je nestala 2005. godina :)

I tako, priznah ja i javno da sam blogger. Od tad mi nekako lakše. 

<< 05/2008 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MAMA TRATINČICA SAVJETUJE
ČUDO STVARANJA

Šta svaka mama mora da zna ili Kako ostati pri pameti kod gomile savjeta dio prvi, dio drugi

1. Korisni izvori informacija u trudnoći i poslije
2. Smirivanje beba
3. Izdajanje
4. Grčevi
5. Rutina
6. Mobilnost
7. Pelene
8. Mamini zubi u trudnoći
9. Uspavljivanje
10. Oprema za novorođenčad
11. Igračke
12. Čišćenje nosa
13. Osvrt na prethodne postove Prvi dio i Drugi dio
14. Baby/toddler friendly objekti
15. Podmićivanje beba
16. Papanje-prvi dio, drugi dio, treći dio
17. Tuta-prvi dio, drugi dio, treći dio
18. Bebe i plivanje Prvi dio,drugi dio
19. Pitanja i odgovori prvi dio, drugi dio
20. Uspavljivanje dojenjem
21. Mamina maza
22. Mad baby
23. Povratak na posao
24. Zajedničko spavanje
25. Šta ponijeti na more za bebu
26. Mama prvi put
27. Atopijski dermatitis/ekcema - priča u nastavcima
28. Dojenje prvi dio , drugi dio
28. Samo opušteno
29. Posjeta očnom doktoru
30. Prijateljstvo i odgoj
31. Slikovnice
32. Torba za porodilište
33. Kupanje djeteta
34. Raspamećeni i/ili preambiciozni roditelj
35. Istina, istina i samo istina

MOŽETE MI PISATI NA...
E-mail

BROJAČ POSJETA
1031869
online

Powered by Blogger.ba